Instrukcije - poduke - repeticije - pripreme za učenike i studente - Edukacijski centar

BJELOVAR, ČAZMA, DARUVAR, GAREŠNICA, GRUBIŠNO POLJE, IVANSKA, VELIKO TROJSTVO, NOVA GRADIŠKA, OKUČANI, SLAVONSKI BROD, SLAVONSKI ŠAMAC, VELIKA KOPANICA, VRPOLJE, CAVTAT, DUBROVNIK, KORČULA, LASTOVO, METKOVIĆ, OPUZEN, OREBIĆ, PLOČE, VELA LUKA, ZAGREB, CENTAR, ČRNOMEREC, DUBRAVA, LUČKO, MAKSIMIR, MEDVEŠČAK, NOVI ZAGREB, ODRA, PEŠĆENICA, SESVETE, SUSEDGRAD, TREŠNJEVKA, TRNJE, BUJE, BUZET, LABIN, NOVIGRAD, PAZIN, POREČ, PULA, ROVINJ, UMAG, VODNJAN, DUGA RESA, KARLOVAC, OGULIN, OZALJ, SLUNJ, VOJNIĆ, ĐURĐEVAC, KOPRIVNICA, KRIŽEVCI, BEDEKOVČINA, DONJA STUBICA, ĐURMANEC, KLANJEC, KRAPINA, KRAPINSKE TOPLICE, MARIJA BISTRICA, OROSLAVJE, ZABOK, ZLATAR, DONJI LAPAC, GOSPIĆ, NOVALJA, OTOČAC, PERUŠIĆ, PLITVIČKA JEZERA, SENJ, UDBINA, ČAKOVEC, KOTORIBA, MURSKO, NEDELIŠĆE, PRELOG, BELI MANASTIR, BELIŠĆE, ĐAKOVO, DONJI MIHOLJAC, NAŠICE, OSIJEK, VALPOVO, KUTJEVO, LIPIK, PAKRAC, PLETERNICA, POŽEGA, VELIKA, BAKAR, ČABAR, CRES, CRIKVENICA, DELNICE, KASTAV, KRALJEVICA, KRK, LOVRAN, MALI LOŠINJ, MALINSKA, MATULJI, NOVI VINODOLSKI, OPATIJA, RAB, RIJEKA, VRBOVSKO, DRNIŠ, KNIN, ŠIBENIK, SKRADIN, TISNO, UNEŠIĆ, VODICE, DVOR, GLINA, GVOZD, HRVATSKA KOSTAJNICA, KUTINA, NOVSKA, PETRINJA, POPOVAČA, SISAK, SUNJA, TOPUSKO, HVAR, IMOTSKI, KAŠTELA, MAKARSKA, OMIŠ, SINJ, SOLIN, SPLIT, SUPETAR, TROGIR, VRGORAC, BEDNJA, IVANEC, LEPOGLAVA, LUDBREG, NOVI MAROF, VARAŽDIN, VARAŽDINSKE TOPLICE, ORAHOVICA, SLATINA, VIROVITICA, VOĆIN, GUNJA, ILOK, IVANKOVO, TOVARNIK, VINKOVCI, VRBANJA, VUKOVAR, ŽUPANJA, BENKOVAC, BIOGRAD NM, GRAČAC, NIN, OBROVAC, PAG, ZADAR, ZEMUNIK, BREGANA, DUGO SELO, IVANIĆ GRAD, JASTREBARSKO, KLOŠTAR IVANIĆ, SAMOBOR, SVETA NEDELJA, SVETI IVAN ZELINA, VELIKA GORICA, VRBOVEC, ZAPREŠIĆ, BJELOVARSKO-BILOGORSKA, BRODSKO-POSAVSKA, DUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJA, GRAD ZAGREB, ISTARSKA, KARLOVAČKA, KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKA, KRAPINSKO-ZAGORSKA, LIČKO-SENJSKA, MEĐIMURSKA, OSJEČKO-BARANJSKA, POŽEŠKO-SLAVONSKA, PRIMORSKO-GORANSKA, ŠIBENSKO-KNINSKA, SISAČKO-MOSLAVAČKA, SPLITSKO-DALMATINSKA, VARAŽDINSKA, VIROVITIČKO-PODRAVSKA, VUKOVARSKO-SRIJEMSKA, ZADARSKA, ZAGREBAČKA ŽUPANIJA, cijela HRVATSKA, BiH, Srbija, Crna Gora i ostalo - Instrukcije, poduke, repeticije iz matematike, fizike, kemije, biokemije, biologije, statistike, vjerojatnosti, elektrotehnike, mehanike, mehanike fluida, hrvatskog, geografije, povijesti, državna matura, ispiti, upis na Medicinski fakultet, pomoć u učenju, klasične ili online instrukcije putem Skypea ~ Edukacijski centar

  • Povećaj slova
  • Resetiraj
  • Smanji slova
Home Kemija - rječnik pojmova

Kemija - rječnik pojmova

E-mail Ispis PDF

A B C D E F G H I J K L M N O P R S T U V Z

  


Adijabatski proces je svaki proces koji se odvija bez izmjene topline se okolicom. Opcenito, kod adijabatskih procesa dolazi do pada ili porasta temperature sustava.

Adsorpcija je pojava da se na granicnoj povrsini izmedju dviju faza (povrsini cvrstog tijela okruzenog tekucinom ili plinom) nakuplja neka tvar u koncentraciji vecoj nego Å¡to vlada u unutrasnjosti susjednih faza. Tvar na kojoj se vrsi adsorpcija naziva se adsorbens. Za dobre adsorbense karakteristicno je da imaju vrlo veliku povrsinu.
Aerosol je koloidni sustav u kojemu je disperzno sredstvo plin, a disperzna faza tekucina ili cvrsta tvar.

Afinitet prema elektronu je svojstvo atoma koje se iskazuje promjenom energije koja se oslobadja kada se elektron doda neutralnom atomu ili pozitivnom ionu.

Agar-agar je tvar dobivena od crvenih morskih algi. Sluzi za pripremanje podloga za mikrobioloske preparate i umjesto zelatine u prehrambenoj industriji.

Aktinidi ili aktinoidi su elementi sedme periode periodnog sustava elemenata ciji elektroni popunjavaju kao posljednje 5f-orbitale, te pripadaju f-bloku. Atomski broj aktinida je od 90-109, a ime su dobili po aktiniju, prvom clanu tog niza.

Akumulatori su kemijski izvori istosmjernestruje, u kojima su reakcije na elektrodama gotovo potpuno reverzibilne.

Akvatizirani ion - hidratizirani ion.

Alkemija je kemija antike i srednjega vijeka; obuhvaca stara kemijska znanja i vjestine koja potjecu od starih Egipcana, a razvijali su je Arapi i prenijeli u Europu, gdje se od IV. do XVIII. stoljeca svela na pronalazenje nacina za pripremu zlata iz drugih metala pomoci "kamena mudraca", pronalazenje "eliksira zivota" koji bi ocuvao vjecnu mladost i sl. Moze se smatrati pretecom moderne kemijske znanosti koja se pocela razvijati u 18. stoljecu.

Alotropija je svojstvo nekih kemijski cistih tvari da se pojavljuju u dva ili vise strukturnih oblika koji se medjusobno razlikuju po fizickim i kemijskim svojstvima.

Aluminotropija je postupak redukcije metalnih oksida aluminijevim prahom na visokim temperaturama. Postupak se koristi za dobivanje metala kao sto su: Cr, Mn, Mo, W...

Amfotermne elementi su oni koji reagiraju s kiselinama i luzinama.

Amorfne tvari su tvari koje nemaju pravilnu unutrsnju gradju i zato ih ne smatramo pravim cvrstim tvarima, vec jako pothladjenim tekucinama.

Anhidridi su oksidi nemetala koji nastaju oduzimanjem vode odgovarajucim kiselinama.

Anioni su negativno nabijeni ioni.

Anoda je elektroda na kojoj se odvija oksidacija.

Anomalija vode je pojava da je gustoca leda manja od gustoce vode.

Apsorpcija svjetlosti je pojava da neke tvari upijaju svjetlost odredjenih valnih duljina.

Areometar je jednostavan uredjaj za odredjivanje gustoce koji radi na osnovi Arhimedovom zakonu.

Atmosferski tlak je tlak koji uzrokuje Zemljina atmosfera.

Atom je stabilan i neutralan sustav jedne jezgre i odredjenog broja elektrona. To je najsitnija cestica kemijskog elementa koja moze samostalno postojati i koja se moze spajati s drugim istovrsnim ili raznovrsnim atomima.

Atomski broj (Z) je broj koji odredjuje vrstu atoma, a jednak je broju protona u jezgri i broju elektrona u elektronskom omotacu.

Atomski kristali su kristali gradjeni od atoma medjustobno povezanih kovalentnim vezama.

Avogadrov broj je broj cestica u uzorku mnozine 1 mol i iznosi 6,022 x 1023.

Avogadrova konstanta (L, NA) je molarna brojnost cestica, odnosno broj cestica po jedinici mnozine (L=6,022 x 1023 mol-1).

Avogadrov zakon je zakon prema kojem plinovi jednakih volumena pri istom tlaku i temperaturi sadrze jednak broj cestica, prema tome i jednake mnozine plinova.


Povratak na vrh

Bar (bar) je jedinica tlaka i jednaka je 105 Pa. U meteorologiji se cesto upotrebljava milibar (100 Pa). Bar je iznimno dopustena jedinica izvan SI.

Barel (US, petrol) je americka jedinica za volumen koja se cesto koristi u nafnoj industriji (barell = 158.9872949 L).

Baterije su kemijski izvori istosmjerne struje, u kojima su reakcije na elektrodama nepovratne.

Baze su tvari cije molekule mogu prihvatiti proton (proton-akceptori).

Brojnost jedinki je fizicka velicina za broj jedinki, oznacava se sa N, a jedinica joj je 1.

Bronca je slitina bakra i kositra.

Brzina prirasta koncentracije sastojka je promjena mnozinske koncentraciej produkata ili reaktana u jedinici vremena.


Povratak na vrh

Celik je slitina zeljeza u kojoj je maseni udio ugljika manji od 1,7%. Oplemenjuje se postupkom legiranja s raznim drugim metalima (Mn, Cr, Ni, Si, Mo) kako bi se dobio celik odredjenih svojstava.

Centar simetrije je zamisljena tocka unutar kristala koja je jednako udaljena od dvije nasuprotne, istovrsne i paralelne plohe.

Coulombov zakon - Sila privlacenja izmedju nabijenih cestica je razmjerna umnoski njihovih naboja, a obrnuto razmjerna kvadratu njihove udaljenosti.

Cvrste tvari su tvari koje su pri sobnoj temperaturi u cvrstom agregatnom stanju.


Povratak na vrh
  


Delokalizirani elektroni su oni elektroni koji ne pripadaju jednom atomu, vec se rasprostiru oko vise atoma ili iona.

Demineralizirana voda je djelomicno omeksana voda, kojoj je uklonjena karbonatna tvrdoca.

Destilacija je postupak koji sluzi za odjeljivanje ili preciscavanje komponenti iz njihovih smjesa. Tekucina se zagrijava na temperaturu vrenja a nastale pare se kondenziraju i prikupljaju (destilat). U parnoj fazi ima vise lakse hlapljive komponente nego u tekucoj fazi, u kojoj raste sadrzaj komponente s visim vrelistem. Parcijalni tlak pojedine komponente ovisi o koncentraciji te komponente u smjesi i definiran je Raoultovim zakonom. Za odvajanje tekucina bliskog vrelista provodimo frakcijsku destilaciju. Kod tvari osjetljivih na povisenu temperaturu upotrebljava se vakuumska destilacija (snizenjem tlaka snizava se vreliste smjese).

Dijaliza je metoda ciscenja koloidnih sustava od sastojaka kojisu su cestice manje od koloidnih pa mogu prolaziti kroz pokupropusnu membranu.

Dijamagnetizam je pojava pri kojoj magnetsko polje ne djeluje na odredjenu tvar.

Dijamant je alotropska modifikacija ugljika kojoj su atomi ugljika tetraedaski rasporedjeni i kovalentno povezani. To je natvrdja tvar, a upotrebljava se za izradu nakita i brusnih povrsina.

Dinamicka ravnoteza je stanje u kojemu dva suprotna procesa napreduju jednakim brzinama.

Dipol - polarna molekula.

Dipol-dipolne sile su van der Waalsove privlacne sile elektrostatske prirode koje djeluju izmedju suprotno nabijenih krajeva dipolnih molekula.

Dipolna molekula - polarna molekula.

Dipolni moment - elektricni dipolni moment.

Disocijacija je proces oslobadjanja postojeccih iona kad se tvar tali ili otapa u polarnom otapalu.

Disperzija je proces rasprsivanja.

Disperzna faza je tvar u kojoj je rasprsena neka druga tvar.

Disperzno sredstvo je tvar u kojoj je rasprsena neka druga tvar.

Disproporcioniranje je redoks reakcija u kojoj se ista tvar i oksidira i reducira.

Drugi zakon termodinamike kaze kako entropija svemira raste tijekom svake prirodne promjene.

Duljina kovalentne veze je udaljenost izmedju jezgara atoma koji sudjeluju u toj vezi.

Dvostruka kovalentna veza je kovalentna veza koja nastaje stvaranjem dvaju zajednickih elektronskih parova izmedju dva atoma.



Povratak na vrh
  


Ebulioskopija je metoda odredjivanja relativne molekulne mase tvari povisenjem vrelista otopine.

Ebulioskopska konstanta (Kb) konstanta je razmjernosti izmedju vrelista otopine i molalnosti.

Egzoterman proces je proces u kojem sustav predaje toplinu okolini.

Elektricni dipolni moment je velicina koja ovisi o naboju i medjusobnoj udaljenosti atoma u molekuli.

Elektroda je kovinski vodic uronjen u talinu ili otopinu elektrolita na kojem se odvija prijenos elektrona izmedju oksidiranoga i recuricanoga stanja tvari.

Elektrodni potencijal je potencijal elektrode pri standarnim uvjetima, mjeren prema standardnoj vodikovoj elektrodi.

Elektroforeza je pojava gibanja elektricki nabijenih koloidnih cesticadjelovanjem istosmjernog elektricnog polja.

Elektrokemijska korozija je korozija uzrokovana nastajanjem galvanskog clanka.

Elektrokemijski clanci su sustavi u kojima se zbiva pretvorba kemijske energije u elektricnu energiju ili obratno.

Elektrolit je tvar cija otopina ili talina provodi elektricnu struju.

Elektrolitski most je staklena U-cijev napunjena otopinom odgovarajuceg elektrolita koji omogucava nesmetan prolaz struje izmedju dvaju poluclanaka.

Elektroliza je proces u kojem elektricna energija uzrokuje napredovanje nespontane kemijske reakcije.

Elektrolizni clanci su uredjaji u kojima se elektricna energija pretvara u kemijsku energiju.

Elektron (e-) je subatomna cestica vrlo male mase (9,109 x 10-31) i negativnog elementarnog naboja (1,602 x 10-19). Izgradjuje elektronski oblak ili elektronski omotac.

Elektronegativnost je mjera sposobnosti atoma da privuce elektrone drugih atoma koji sudjeluju pri stvaranju kemijske veze.

Elektronska konfiguracija prikazuje raspored elektrona u atomu u energetske razine i orbitale.

Elektronski afinitet je definiran prirastom entalpije u procesu u kojem slobodan atom ili pozitivno nabijeni ion u plinovitom stanju prima elektron.

Elektronski oblak je prostor oko jezgre atoma za koji postoji velika vjerojatnost da se u njemu nalazi elektron. Karakteristican je za svaku orbitalu, a obicno se prikazuje granicnom povrsinom koja zatvara volumen unutar kojeg elektron provede 90 do 95% vremena).

Elektronski omotac - elektronski oblak.

Elementarna celija kristalne resetke je najmanji dio u kristalnoj strukturi tvari koji se preiodicki ponavlja duz kristalografskih osi.

Elelmentarne tvari su oblik u kojem se elementi javljaju u prirodi.

Elementi glavnih skupina su elementi koji se nalaze u s- i p-bloku periodnog sustava elemenata.

Eloksiranje je stvaranje oksidnog sloja na povrsini aluminija elektrolitickom oksidacijom.

Emisija svjetlosti je pojava da neka tvari ili atom isijava svjetlosnu energiju.

Empirijska formula oznacava samo odnos broja atoma u nekoj molekuli ili formulskoj jedinki, a ne i njihov stvaran broj.

Emulgator je tvar koja stabilizira emulziju.

Emulzija je koloidni sustav u kojem su disperzno sredstvo i disperzna faza tekucine koje se ne mijesaju.

Endoterman proces je proces u kojem sustav prima toplinu od okoline.

Endotermne kemijske promjene su promjene pri kojima se veze toplina.

Energija aktivacije (Ea) je najmanja energija potrebna kako bi se odvijala kemijska reakcija.

Energija ionizacije je energija koju je potrebno dovesti atomu da bi postao pozitivno nabijeni ion.

Energija veze je energija koju valja dovesti da bi se veza razorila.

Energija sustava je mjera koja pokazuje koliki je kapacitet tog sustava da se obavi neki rad ili proizvede toplina.

Entalpija (H) je funkcija stanja nekog sustava, a njezin prirast (DH) odgovara vezanoj ili oslobodjenoj toplini u procesu koji se odvija uz stalni tlak.

Entalpija izgaranja (DcH) je promjena entalpije koja prati potpuno izgaranje uzorka.

Entalpija otapanja je prirast entalpije pri otapanju tvari kada nastane beskonacno razrijedjena otopina.

Entaplija prijelaza (DprijelazH) je prirast entalpije pri prijelazu iz jednog agregatnog stanja u drugo pri stalnom tlaku.

Entropija (S) je fizicka velicina koja odredjuje stupanj nereda u promatranom sustavu.



Povratak na vrh
  


Faradayeva konstanta (F) je umnozak Avogadrove konstante i elementarnog naboja (F = 96485 C mol-1).

Faradayev zakon kaze kako mnozina tvari koja se oksidira ili reducira u elektroliznom clanku proporcionalna je mnozini elektrike koja je prosla kroz elektrolit.

Faza je dio heterogenog sustava koji je fizicki razlicit od ostalog dijela sustava.

Fazni dijagram pokazuje odnose izmedju faza nekog sustava pri odredjenoj temperaturi i tlaku.

Fenoftalein je kiselinsko-bazni indikator (u kiselom je bezbojan, a u baznom crvenoljubicast).

Feromagneticne tvari su tvari koje zadrzavaju magnestska svojstva i kada na njih prestane djelovati vanjsko magnetsko polje.

Filtriranje je postupak odvajanja cvrste tvari od tekucine propustanjem suspenzije kroz filtar. Na filtru zaostaje talog a kroz filtar prolazi filtrat. Filtrirati se mogu i plinske heterogene smjese.

Fizicke promjene su promjene pri kojima ne dolazi do promjene sastava tvari, vec samo do promjene njenog agregatnog stanja, oblika ili volumena.

Fluid je tijelo koje nema stalan oblik (tekucina, plin).

Formulska jedinka je zamisljena cestica cija formula daje najmanji odnos broja pojedine vrste cestica u ionskom kristalu.

Fotosinteza je kemijski proces kojim zelene biljke sintetiziraju organske spojeve iz ugljikovog(IV)oksida i vode uz prisustvo sunceve svjetlosti.

Frakcijska destilacija je metoda razdvajanja tekucina razlicitih vrelista u koloni za frakcijsku destilaciju. Lakse hlapljivi sastojak se krece prema vrhu kolone dok se teze hlapljiv sastojak skuplja u destilacijskoj tikvici.

Freoni su florirani i klorirani derivati metana ili etana i njima slicnih spojeva, koji lako reagiraju s molekulama ozona, a pri tome nastaju molekule kisika.

Fungicidi su sredstva za zastitu od gljivica i plijesni.



Povratak na vrh
  


Galvanizacija je nacin zastite povrsine kovina elektrokemijskim nanosenjem druge kovine.

Galvanski clanak je uredjaj u kojemu se kemijska energija pretvara u elektricnu energiju.

Gel koloidni sustav u kojem je disprezna faza mrezaste strukture i u koju je uklopljeno disperzno sredstvo.

Gibbsova energija (G) je funkcija stanja, a njezin prirast (DG) je energija koja se moze prevesti u mehanicki rad (DG = DH - TDS).

Gorivni clanak je primarni clanak u koji se, dok radi, gorivo (reaktant) dovodi izvana.

Granica sustava je ono sto razdvaja sustav od okoline.

Grubo disperzni sustav je sustav u kojem je velicina cestica disperzne faze veca od 200nm.

Gustoca je omjer mase i volumena neke tvari.



Povratak na vrh

Halkogeni elementi su elementi 16. skupine periodnog sustava spadaju kisik (O), sumpor (S), selenij (Se), telurij (Te) i polonij (Po). Zajednickim imenom se nazivaju halkogenima (oni koji tvore rude) jer su najvise zastupljeni u rudama.

Heksagonska slagalina je jedna od najcescih kristalnih struktura metala u kojoj su atomi najgusce slozeni.

Herbicidi su kemijska sredstva za suzbijanje korova.

Hessov zakon kaze kako se kemijska reakcija moze prikazati nizom pojedinacnih koraka, ukupni prirast entalpije je zbroj prirasta entalpija pojedinih koraka.

Heterogena smjesa je smjesa u kojoj pojedini sastojci ostaju fizicki odijeljeni; smjesa u kojoj su pojedini sastojci vidljivi golim okom, povecalom ili mikroskopom.

Hidratizirani ion je ion na koji je vezan odredjen broj molekula vode.

Hidratne soli su soli koje kristaliziraju s odredjenim brojem molekula vode.

Hidrofilni sol je sol kojeg je disperzna faza topljiva u vodi.

Hidrofilnost je svojstvo privlacenja vode.

Hidrofobni sol je sol kojeg disperzna faza nije topljiva u vodi.

Hidrofobnost je svojstvo odbijanja vode.

Hidroliza je kemijska reakcija u kojoj sudjeluju molekule vode.

Hidroliza soli je reakcija iona soli, koji su konjugirani ioni slabih kiselina ili baza, s molekulama vode pri cemu nastaje nedisocirana slaba kiselina odnosno baza.

Higroskopne tvari su tvari koje upijaju vlagu (konc. H2SO4, bezvodni CaCl2, silikagel...).

Hofmannov aparat je uredjaj za elektrolizu vode i vodenih otopina.

Homogena smjesa je smjesa koja je u svakom svom dijelu jednaka po strukturi i sastavu; smjesa u kojoj se pojedini sastojci nemogu vidjeti golim okom, povecalom ili mikroskopom.



Povratak na vrh

Idealna otopina je otopina koja slijedi Raoultov zakon pri bilo kojoj koncentraciji. (Sve se tekucine ponasaju kao idealne tekucine pri vrlo niskim koncentracijama.)

Indikator je tvar koja u otopini daje vidljivu promjenu (obicno promjenu boje) u prisustvu kemijske vrste. Koriste se za oznacavanje zavrsetka kemijske reakcije. Indikatori se dijele prema vrstama kemijskih reakcija u kojima se primjenjuju (kiselo-luznate, redoks, talozne, kompleksirajuce i adsorpcijske, itd). Kiselo-bazni indikatori su spojevi, kao npr. fenolftalein i metil oranz, koji reverzibilno mijenjaju boju ovisno kiselosti ili bazicnosti otopine. Oksidacijsko-redukcijski indikatori su tvari koje reverzibilno mijenjaju boju izmedju svog oksidiranog i reduciranog oblika.

Indikatori su tvari kojima se dokazuje nazocnost neke tvari.

Inducirani dipol je dipol izazvan u neutralnom atomu ili molekuli djelovanjem drugog iona ili dipola, pa i elektronskog oblaka druge neutralne molekule ili atoma.

Inertna elektroda je elektroda koja ne reagira sa sustavom u kojemu je, vec sluzi kao prijenosnik elektrona.

Inhibitor je tvar koja usporava brzinu kemijske reakcije.

Insekticidi su kemijska sredstva za suzbijenje kukaca.

Internacionalni szstav jedinica (SI) je koherentni sustav u kojemu su jedinice za sve fizikalne vecicne izvedene od sedam osnovnih jedinica.

Ioni su pozitivno ili negativno nabijene cestice ili skupine cestica.

Ionizacija je proces nastajanja iona od neutralnog atoma u plinovitom stanju ili od molekula otapanjemu pogodnom otapalu.

Ionska veza je veza elektrostatske prirode koja nastaje izmedju suprotno nabijenih iona.

Ionski izmjenjivaci su tvari, vecinom umjetne smole ili anorganski polimeri kao sto su zeoliti, koje posjeduju svojstvo primanja odredjenih iona uz otpustanje drugih iona, aniona ili kationa.

Ionski kristali su gradjeni od iona koji se medjusobno privlace jakim elektrostatskim silama.

Ionski produkt vode (Kw) je produkt mnozinskih koncentracija H+ i OH- iona u vodi pri odredjenoj temperaturi (Kw = c(H+) x c(OH-)).

Ireverzibilne kemijske promjene su one koje se ne mogu odvijati u oba smjera.

Iskoristivost akumulatora je omjer mnozine elektriciteta dobivene pri izbijanju i mnozine elektriciteta utrosene pri nabijanju akumulatora.

Iskoristenje struje pri elektrolizi je omjer mase tvari koja se izlucila na elektrodi i mase tvari koja bi se teoretski trebala izluciti.

Isparavanje je proces u kojem tekucina prelazi u paru na temperaturi vrenja. Pri tom se procesu trosi toplina.

Izobari su atomi jednakog masenog, a razlicitog atomskog broja.

Izoelektricna tocka je stanje koloidnog sustava kojem je naboj na cesticama ponisten djelovanjem elektrolita ili promjenom pH-vrijednost medija.

Izolatori su tvari kod kojih su valentna i vodljiva vrpca energetski jako udaljene pa ne mogu provoditi elektricnu struju.

Izolirani sustav je onaj sustav kojem granica ne omogucava izmjenu energije izmedju sustava i okoline.

Izotopi su atomi istog elementa s razlicitim brojem neutrona u jezgri.



Povratak na vrh

Jednadžba kemijske reakcije sluzi za prikazivanje kemijske reakcije. Na lijevoj strani jednadzbe pisemo formule ili simbole tvari koje stupaju u kemijsku reakciju, reaktante. Na desnoj strani jednadzbe pisemo formule ili simbole tvari koje nastaju kemijskom reakcijom, produkte.

Jednostruka kovalentna veza je veza koja nastaje stvaranjem jednog zajednickog elektronskog para.

Jodna tinktura je alkoholna otopina joda masenog udjela 1%. Rabi se kao antisepticko sredstvo.



Povratak na vrh
  


Kalavost je svojstvo ionskih kristala. Djelovanjem mehanicke sile kristali se lome po odredjenoj plohi.

Kalorimetar je uredjaj za odredjivanje topline koja se oslobadja ili trosi tijekom kemijskog procesa.

Katalizatori su stvari koje ubrzavaju kemijsku reakciju.

Kationi su pozitivno nabijeni ioni (sastoje se od jedne ili vise cestica).

Katoda je elektroda na kojoj se odvija redukcija.

Katodna zastita je nacin zastite metala od korozije, pri kojem se metal koji se zeli zastititi povezuje s metalom negativnijeg redukcijskog potencijala. Pri tome se metal negativnijeg potencijala otapa, a na metalu koji se zasticuje, razvija se vodik.

Kazein je bjelancevina koje ima u mlijeku u obliku kalcijeve soli.

Kemija je prirodna znanost koja proucava sastav, svojstva i gradju tvari, reakcije pojedinih tvari i cimbenike koji utjecu na odvijanje kemijskih reakcija te zakonitosti po kojima se reakcije odvijaju.

Kemijska analiza je postupak pri kojem iz jedne tvari nastaju dvije ili vise tvari. To je i postupak kojim se moze odrediti sastav tvari.

Kemijska energija je energija uskladistena u tvarima, a prenosi se tijekom kemijske reakcije

Kemijska kinetika je podrucje kemije koje proucava brinu i mehanizme reakcija.

Kemijska korozija je ostecivanje materijala kemijskim agensima.

Kemijska promjena je proces pri kojem zbogpregrupiranja veza medju atomima dolazi do promjene sastava tvari, odnosno do nastajanja novih tvari s bitno razlicitim svojstvima.

Kemijska reakcija je proces u kojemu se pregrupiraju kemijske veze, pri cemu nastaju nove tvari.

Kemijska sinteza je kemijska promjena pri kojoj iz dvije ili vise tvari nastaje nova tvar.

Kemijska veza uzrokuje medjusobno vezanje atoma u molekule elemenata ili spojeva.

Kemijski element je skup svih atoma jednakog atomskog broja.

Kemijski simboli su oznake kemijskih elemenata. Sastoje se od pocetnog slova latinskog naziva elementa, a cesto i od jos jednog slova, ako je potrebno razlikovati vise elemenata koji pocinju istim slovom.

Kemijski spoj se sastoji od istovrsnih molekula koje su sastavljene od atoma dvaju ili vise elemenata.

Kineticka energija (Ek) je energija koju ima objekt zbog svojeg gibanja (Ek=mv2/2).

Kiseline su tvari kojih molekule mogu predati proton drugoj molekuli (proton donori).

Kiselinsko-bazni indikatori su najcesce slabe organske kiseline kojih konjugirane baze imaju drukciju boju od kiseline.

Koagulacija je proces udruzivanja manjih cestica u vece nakupine.

Koeficijent elektronegativnosti je broj kojim je iskazana elektronegativnost pojedine vrste atoma.

Koligativna svojstva su svojstva otopine koja ovise samo o broju otopljenih cestica, a ne o njihovoj vrsti.

Koloidne micele su cestice koloidnih dimenzija izgradjene od veceg broja iona ili molekula.

Koloidni sustav je sustav u kojemu je vilicna cestice disperzne faze izmedju 1 i 200 nm.

Kondenzacija je proces i kojem nastaje prijelaz iz plinovitog u tekuce agregatno stanje; u koloidnim sustavima oznacava proces skupljanja manjih cestica u cestice koloidnih dimenzija.

Konstanta ionizacije baze (Kb) ravnotezna je konstanta za ionizaciju baze, Kb = (c(BH+) x c(OH-))/c(B).

Konstanta ionizacije kiseline (Ka) ravnotezna je konstanta za ionizaciju kiseline, Ka = (c(H+) x c(A-))/c(HA).

Konstanta ravnoteze (Kc) je definirana pri stalnoj temperaturi omjerom umnoska mnozinskih koncentracija produkata i reakgtanata pteniranih apsolutnim vrijednostima njihovih stehiometrijskih koeficijenata.

Kontinuirani spektar je spektar u kojem vlne duljine zracenja kontinuirano prelaze iz jedne u drugu.

Konjugirana baza je cestica koja nastaje kad molekula kiseline otpusti proton.

Konjugirana kiselina je cestica koja nastane kad molekula baze primi proton.

Koordinacijski broj je broj cestica (iona, atoma ili molekula) koje se mogu nalaziti oko sredisnje cestice. Karakteristican je za svaku vrstu kristalne resetke, a ovisi o polumjeru cestica.

Korozija je kemijsko ili elektrokemijsko nagrizanje materijala.

Kovalentna veza je kemijska veza koja nastaje spajanjem atoma nemetala kao posljedica sparivanja elektrona medju jezgrama.

Kovalentna veza s ionskim karakterom - polarna kovalentna veza.

Kovalentni polumjer je polovica udaljenosti jezgara atoma koji su vezani kovalentnom vezom.

Kovkost je svojstvo metala da utjecajem mehanickog djelovanja mogu promijeniti oblik.

Krioskopija je metoda odredjivanja relativne molekulske mase tvari snizavanjem ledista.

Krioskopska konstanta (Kf) je konstanta proporcionalnosti izmejdu vrelista otopine i molalnosti otoljene tvari.

Kristal je pravilno geometrijsko tijelo, pravilne unutarnje gradje, omedjeno ravnim plohama pod odredjenim kutevima.

Kristalizacija je proces pri kojem otopljena tvar iz zasticene otopine prelazi u cvrstu tvar.

Kristalne ili kristalografske osi su zamisljeni pravci koji se sijeku u sredistu kristala, a odgovaraju prostornom koordinatnom sustavu.

Kristalni ili kristalografski sustavi su kubicni, trigonski, heksagonski i triklinski. Pripadnost kristala pojedinom sustavu odredjuje se s obzirom na broj i medjusoban polozaj kristalografskih osi.

Kubicna gusta slagalina - plosno centrirana kubicna slagalina.

Kulon (C) je SI jedinica elektricnog naboja. Ona je jednaka naboju koji prenese struja jakosti 1 amper u vremenu 1 sekunda.

Kvalitativno promatranje kemijske reakcije oznacava takav opis kemijske promjene pri kojem se navodi samo tvari koje sudjeluku u toj promjeni.

Kvantitativna kemijska analiza je postupak kojim se odredjuje maseni udio pojedinog sastojka u smjesi ili spoju.

Kvantitativno promatranje kemijske promjene oznacava takav opis kemijske promjene pri kojem se navode i odnosi mnozina tvari koje sudjeluju u reakciji.



Povratak na vrh
  


Lakmusov papir je vrsta indikatorskog papira koja se upotrebljava kao kiselinsko bazni indikator (u kiselom je crven, a u bazicnome modar).

Lantanidi ili lantanoidi su elementi 6. periode periodnog sustava elemenata ciji elektroni popunjavaju kao posljednje 4f orbitale, pa pripadaju f-bloku periodnog sustava elemenata. Atomski im je broj od 57 do 70, a ime su dobili prema lantanu, prvom clanu tog niza.

Latentna toplina je toplina koja se oslobadja ili trosi pri prijelazu iz jednog u drugo agregatno stanje.

Le Chatelierovo nacelo: Ako se na sustav u stanju ravnoteze djeluje vanjskim cimbenicima, sustav ce reagirati tako da se utjedac tih cimbenika smanji.

Legura ili slitina su homogene smjese metala ili nemetala u metalu i pripravljaju se zbog postizanja odredjenih svojstava. Tako legure mogu imati vecu tvrdocu, otpornost na koroziju ili bolja neka druga svojstva od metala od kojih su sastavljene.

Linijski spektar je spektar karakteristican za pojedinu vrstu atoma, a sadrzi nekoliko linija tocno odredjenih valnih duljina. One su posljedica isijavanja zracenja iz atoma kad se elektron iz pobudjenog vraca u osnovno stanje.

Londonove sile su van der Waalsove sile koje djeluju medju cesticama koje nemaju stalan dipol, a posljedica su trenutacnih i induciranih dipola prisutnih u svakom sustavu.

Luzine su hidroksidi topivi u vodi.



Povratak na vrh

Makromolekule su molekule visoke relativne molekularne mase (preko 10 000), cija se struktura sastoji od visestrukog ponavljanja molekula niske relativne molekularne mase. Od makromolekula su sastavljeni polimeri, celuloza, skrob, proteini, itd.

Masena koncentracija je omjer mase otopljene tvari i volumena otopine.

Maseni broj (A) ukupan je broj protona i neutrona u atomskoj jezgri.

Maseni udio otopljene tvari u otopini je omjer mase otopljene tvari i mase otopine.

Medjumolekulske sile - van der Waalsove sile.

Metali ili kovine cine 4/5 do danas poznatih elemenata u prirodi. Nalaze se na lijevoj strani i u sredini periodnog sustava elemenata.

Metalna veza je kemijska veza izmedju atoma metala koji vrlo lako otpustaju elektrone. Pri tome svi atomi postaju pozitivni ioni koje cvrsto veze zajednicki oblak delokaliziranih elektrona.

Metiloranz je kiselinsko bazni indikator (u kiselom je crven, a u bazicnome zut).

Minerali su kemijski homogeni prirodni sastojci Zemljine kore. Vecinom su u kristalnom stanju. Predstavljaju vazne sirovine za dobivanje metala i drugih tvari, a neki se upotrebljavaju i izravno.

Mjerodavni reaktant je ona komponenta reakcijske smjese o cijoj kolicini ovisi koliko ce produkata moci nastati kemijskom reakcijom.

Mnozina (n) je fizicka velicina za kolicinu tvari.

Mnozinska koncentracija je omjer mnozine otopljene tvari i volumena otopine.

Mnozinski udio je omjer mnozine jedne komponente i zbroja mnozina svih komponenata u smjesi.

Mol je mnozina onog uzorlka koji sadrzi onoliko jedinki koliko ima atoma u 0,012 kg ugljika-12. Mol je SI-jedinica za mnozinu.

Molalnost (b) je omjer mnozine otopljene tvari i mase otapala.

Molarna masa (M) je velicina definirana omjerom mase uzorka i njegove mnozine.

Molarni volumen (Vm)je velicina dfinirana omjerom volumena uzorka i njegove mnozine.

Molekule su skupine atoma koji su medjusobno povezani kovalentnom vezom.

Molekulski kristali su gradjeni od molekula medju kojima djeluju medjumolekulske sile.

Molekulska formula prikazuje broj pojedine vrste atoma u molekuli.

Mononuklidni element je element koji ima smao jedan izotop.



Povratan na vrh
  


N-poluvodici su poluvodici onecisceni elementima 15. skupine.

Nabojni broj je broj koji pokazuje koliko elementarnih naboja nosi neki ion; prikazuje razliku broj protona i elektrona.

Napetost povrsine je mjera za silu kojom bi valjalo djelovati na molekule koje se nalaze na povrsini tekucine kako bi one pokazivale jednaku silu medjudjelovanja kao molekule u unutrasnjosti tekucine.

Napon razlaganja nekog sustava je najmanji napon koji valja primijeniti da dodje do procesa elektrolize.

Nedispergirana energija je energija definiranog malog sustava.

Neelektroliti su tvari koje u otopinama i taljevinama, ne disociraju na ione i koje ne provode elektricnu struju.

Nemetali ili nekovine se nalaze s desne strane PSE.

Nepodijeljeni elektronski par je par elektrona koji ne sudjeluje pri nastajanju kemijske veze.

Nepovratni galvanski clanci - baterije.

Neutralizacija je reakcija izmedju oksonijevih iona (nositelji kiselih svojstava) i hidroskidnih iona (nositelji bazicnih svojstava) pri cemu nastaju neutralne molekule vode.

Neutron je elementarna cestica bez naboja u jezgri atoma.

Nezasicena otopina je otopina koja sadrzi manje otopljene tvari nego sto je moguce pri odredjenoj temperaturi.

Normalno vreliste je temperatura pri kojoj je tlak pare tekucine 101 kPa.

Nuklid je atom odredjenog atomskog i masenog broja.



Povratak na vrh

Ocvrscivanje je prijelaz tvari iz tekuce faze u cvrstu pri stalnoj temperaturi. U tom se procesu oslobadja toplina.

Okolina je sve ostalo sto nije sustav.

Oksidacija je proces otpustanja elektrona pri cemu se povecava oksidacijski broj.

Oksidacijski broj je broj koji bi bio jednak nabojnom broju atoma kada bi se svi vezani elektroni prpisivali elektronegativnijem atomu u kemijskoj vezi.

Oksidans je tvar koja moze primiti elektrone od druge tvari.

Oksonijev ion (H3O+) nastaje vezanjem protona na molekulu vode. Cesto ga zovu i hidratizirani proton (hidratizirani vodikov ion).

Oktetna elektronska konfiguracija je elektronska konfiguracija pelemitog plina (osim helija) koja predstavlja energetski najpovoljnije stanje.

Orbitale su matematicke funkcije pomocu kojih se izracunavaju fizikalne velicine stanja, kao na primjer energije elektrona ili njihove udaljenosti od jezgre.

Os simetrije je zamisljeni pravac koji prolazi sredistem kristala i oko kojega mozemo zakretati kristal za odredjeni broj supnjeva da dodje u polozaj jednak pocetnom polozaju.

Osmotski tlak je ravnotezni hidrostatski tlak pri kojem je brzina prijelaza molekula otapala iz otapala u otopinu kroz polupropusnu membranu jednaka.

Osmoza je proces difuzije otapala kroz polupropusnu opnu iz otopine niže koncentracije u otopinu vise koncentracije.

Ostwaldov viskozimetar je jednostavan uredjaj za odredjivanje relativne viskoznosti.

Otapalo je tvar u kojoj se otapaju druge tvari.

Otopina je homogena smjesa dviju ili vise tvari.

Otvoreni sustav je sustav koji moze tvari i energiju izmjenjivati s okolinom.



Povratak na vrh
  


P-poluvodici su poluvodici onecisceni elementima 13. skupine.

Paramagneticne tvari su one tvari u kojima atomi ili molekule imaju nesparene elektrone, a vanjsko magnetsko polje ih privlaci.

Parcijalni tlak je tlak sto bi ga imala jedna komponenta plinske smjese da se sama nalazi u istom volumenu pri istoj temperaturi.

Patina je sloj oksida ili karbonata koji se stvara na povrsini metalnih predmeta pod utjecajem zraka i vlage.

Perioda je niz elemenata periodnom sustavu elemenata u kojem svi atomi imaju jednak broj ljusaka.

Periodni sustav elemenata je tablicno-sustavni raspored svih kemijskih elemenata, a sastoji se od vodoravnih perioda (7) i uspravnih skupina (18).

Periodni zakon: svojstva elemenata periodicno se ponavljaju s porastom atomskog broja elemenata.

Pesticidi su kemijska sredstva za suzbijanje raznih stetnika, bolesti i korova. Rabe se najcesce u zastiti bilja (fungicidi, insekticidi, herbicidi).

pH-vrijednost je negativni logaritam brojcane vrijednosti mnozinske koncentracije vodikovih iona.

Piezoelektricitet je eketricitet nastao deformacijom materijala. Piezoelektricni kristali se koriste kao elementi za pretvorbu mehanicke energijeu elektricnu i obrnuto.

Plosno centrirana kubicna slagalina je jedna od cestih kristalnih struktura metala u kojima su atomi gusto slozeni.

Pobudjeno stanje je stanje atoma s vise energije. Prelaskom atoma u pobudjeno stanje, atom apsorbira energiju, a povratkom u stacionarno stanje emitira energiju.

Polarna kovalenta veza je veza medju atomima razlicite elektronegativnosti, pa elektrone zajednickog elektrnskog para ne privlace jednako obje jezgre.

Polarna molekula ili dipolna molekula je molekula koja nastaje vezivanjem atoma razlicite elektronegativnosti, kada se tezista pozitivnog i negativnog naboja ne nalaze u istoj tocki.

Polimorfija je pojava kad se ista tvar pri promjeni vanjskih uvjeta (tlak i temperatura) pojavljuje u vise kristalnih oblika.

Polinuklidni elementi su elementi koji imaju vise izotopa, pa se u prirodi javljaju kao izotopske smjese.

Poliprotonske kiseline su kiseline koje disociraju u vise stupnjeva (imaju vise vodikovih iona).

Poluclanak je dio galvanskog clanka u kojem dolazi do oksidacije ili redukcije.

Polumetali ili polukovine smjesteni su na granici izmedju metala i nemetala. To su bor, germanij, arsen, antimon, telur, polonij i astacij.

Polumjer atoma je polumjer kuglice kakvom prikazujemo atom, a ovisi o velicini elektronskog omotaca. Buduci da tocnu granicu elektronskog oblaka nije moguce utvrditi, polumjerom atoma se smatra polovica udaljenosti izmedju dva atoma koji se medjustobno doticu.

Polupropusna membrana je membrana kroz koju prolaze neke vrste cestice, a druge ne prolaze.

Poluvodici su tvari kod kojih su valentna i vodljiva vrpca vise medjusobno udaljene nego kod metala pa je provodjenje struje slabije.

Potencijal clanka je ralika elektrodnih potencijala dviju elektroda.

Potencijal elektrode - standardni redukcijski elektrodni potencijal.

Potencijal razlaganja - napon razlaganja.

Potencijalna energija je energija polozaja u polju.

Povratni clanci - akumulatori.

Povrsinski aktivne tvari su tvari koje smanjuju napetost povrsine tekucina.

Prenapon je dodatni napon potreban da zapocne proces elektrolize u nekom sustavu.

Prezasicena otopina je otopina u kojoj je otopljeno vise tvari nego sto odgovara topljivosti pri toj temperaturi i ne nalazi se u ravnoteznom stanju.

Prijelazni elementi (prijelazni metali) su elementi od 3. do 12. skupine PSE. Svi u valentnoj ljusci imaju po dva s-elektrona, a s d-elektronima popunjavaju pretposljednju ljusku, pa pripadaju d-bloku.

Prirast entalpije je onaj dio energije sustava koji se moze prevesti u toplinu (Q) uz stalan tlak.

Produkti kemijske reakcije su tvari koje nastaju kemijskom reakcijom.

Prostorno centrirana kubicna slagalina - volumno centrirana kubicna slagalina.

Proton je subatomna cestica pozitivnog elementarnog naboja i relativne mase jedan.

Proton akceptor jest molekula ili ion koji moze primiti proton.

Proton donor je molekula ili ion koji moze otpustiti proton.

Protonski broj - atomski broj.

Prvi zakon termodinamike: Energija se nemoze stvoriti niti unistiti, ali moze prijeci iz jednog oblika u drugi.

PSE - periodni sustav elemenata.

Puferi su otopine koje omogucavaju odrzavanje pH-vrijednosti otopine. Sastoje se od slabe kiseline i njezine konjugirane baze ili slabe baze i njezine konjugirane kiseline.


Povratak na vrh
  


Racematna smjesa je smjesa od jednakih iznosa d- i l-oblika opticki aktivnih spojeva. Takva smjesa nije opticki aktivna.
Raoultov zakon: Parcijalni tlak isparljive komponente neke otopine jednak je umnosku mnozinskog udjela te komponente i tlaka pare te ciste komponente.

Rad je energija utrosena na pokretanje nekog objekta.

Radioaktivno zracenje je zracenje koje meitiraju radioaktivni elementi. Postoje tri vrste zracenja, alfa zracenje-jezgre atoma helija, beta cestice-elektroni iz jezgre jer se neutron raspada na proton, elektron i neutrino, gama zracenje-elektromagnetsko zracenje vrlo kratkih valnih duljina.

Raoultov zakon: Parcijalni tlak isparljive komponente neke otopine jednak je umnosku mnozinskog udjela te komponente i tlaka pare te ciste komponente.

Ravnina simetrije je zamisljena ravnina koja dijeli kristal na dvije zrcalno jednake pokovine.

Ravnotezni tlak pare je tlak pro kojemu su u ravnotezi tekuca i parna faza.

Reakcijska entalpija je molarna entalpija reakcije prema napisanoj jednadzbi.

Reaktanti su tvari koje ulaze u kemijsku reakciju.

Reciklaza je postupak prerade otpada kojim se dobiva korisna sirovina.

Redoks-reakcije su reakcije u kojima dolazi do prijenosa elektrona i promjene oksidacijskog broja tvari koje sudjeluju u kemijskoj reakciji.

Reducens je tvar s koje se elektron moze prenijeti na drugu tvar.

Redukcija je proces primanja elektrona pri cemu se smanjuje oksidacijski broj.

Relativna atomska masa (Ar)je broj koji pokazuje koliko je puta masa atoma veca od unificirane jedinice mase.

Relativna molekulska masa (Mr) je broj koji pokauje koliko je puta masa molekule ili formulske jedinke veca od unificirane atomske jedinice mase.

Resublimacija je izravni prijelaz tvari izravno iz plinovite u cvrstu tvar, uz oslobadjanje topline.

Reverzibilne kemijske promjene su one koje mogu teci u oba smjera.

Rude su minerali iz kojih se dobivaju kovine. Za industriju su najvaznije oksidne, sulfidne i karbonatne rude.



Povratak na vrh

Salinitet (S) je parametar koji se upotrebljava u oceanografiji za opisivanje koncentracije otopljenih soli u morskoj vodi. Relativan odnos najzastupljenijih soli u moru je konstantan bez obzira na njihovu apsolutnu kolicinu. Salinitet noralne morske wode je 35 dijelova soli na 1000 dijelova vode.

Sedimentacija je slijeganje cestica grubo disperznog sustava.

Sile dipol-dipol su elektrostatske privlacne sile izmedju dviju dipolnih molekula.

Sile dipol-inducirani dipol su elektrostatske privlacne sile izmedju dipolne molekule i formalno nepolarne molekule u kojoj je dipolna molekulaizazvana inducirani dipol.

Sinteriranje je proces pri kojem cestice omeksaju na rubovima i medjusobno se slijepe.

Skupina (grupa) u PSE je uspravni niz elemenata ciji atomi imaju jednak broj valentnih elektrona.

Slitine su smjese dva ili vise metala, rjedje metala i nemetala koje imaju drugacija svojstva od cistih elemenata.

Sol je kemijski cista tvar, gradjena od kationa i kiselinksog ostatka kao aniona;
-koloidni sustav u kojem je disperzna faza cvrsta, a disperzno sredstvo tekuce;
-uobicajeni naziv za sol.

Specificna velicina je fizicka velicina podijeljena masom.

Spektar je niz boja koji se dobije prolazom bijele svjetlosti kroz opticku prizmu.

Spin elektrona je svojstvo elektrona, a objasnjavamo ga kao vrtnju elektrona oko vlastite osi.

Spontani proces je proces koji nastaje bez ulaganja rada.

Stacionarno stanje je stanje u kojem se nalazi atom kada ne emitira niti apsorbira energiju.

Stalagmometar je jednostavan uredjaj za odredjivanje relativne napetosti povrsine.

Standardna volikova elektroda je ekejtroda od platinirane platine, uronjena u otopinu vodikovih iona jedinicne koncentracije, na koju se dovodi vodik pod tlakom od 101 kPa.

Standardna entalpija stvaranja je entalpijska promjena pri stvaranju tvari od elemenata po jedinici mnozine pod uvjetom da su svi sastojci u standardnim stanjima.

Standardna molarna entropija je entropija po jedinicnoj mnozini za tvari u stadnardnom stanju pri odredjenoj temperaturi.

Standardna reakcijska entalpija je entalpija reakcije kad su svi reaktanti i produkti u standardnim stanjima i vrijedi za reakciju kako je napisana.

Standardni galvanski clanak je clanak u kojemu su sve komponente u stadnardnom stanju.

Standardni molarni volumen plina (Vom) je volumen plina mnozine 1 mol pri s. u. i iznosi 22,4 dm3mol-1.

Standardni redukcijski potencijal je potencijal elektrode pri standardnim uvjetima, mjeren prema standardnoj vodikovoj elektrodi.

Standardni uvjeti (S.U.) su temperatura 0 oC (273,15 K) i tlak 101,3 kPa.

Standardno stanje tvari je najstabilniji oblik ciste tvari pri tlaku od 100 kPa.

Stehiometrija proucava odnose mnozina reaktanata i produkata u nekoj kemijskoj reakciji.

Stehiometrijski koeficijent u kemijskoj jednadzbi oznacava broj pojedine vrste atoma, molekula ili formulskih jedinki koje sudjeluju u jedinicnoj kemijskoj pretvorbi.

Strukturna formula pokazuje medjusobni polozaj atoma u molekuli.

Stupanj disocijacije je omjer broja disociranih cestica i ukupnog broja cestica.

Sublimacija je izravan prijelaz cvrste tvari u plinovitu, pri cemu se trosi toplina.

Supravodljivost je stanje tvari pri kojem nema elektricnog otpora.

Suspenzija je sustav u kojemu je velicina cestica disperzne faze ceva od 200 nm.

Sustav je onaj dio svijeta koji se zeli promatrati (npr. smjesa tvari kojoj se upravo odvija kemijska reakcija).


Povratak na vrh
  


Taliste (ili lediste) je temperatura na kojoj neka tvar prelazi iz cvrstog u tekuce agregatno stanje. ciste tvari, za razliku od smjesa, imaju ostro definirano taliste. Pri odredjenom tlaku to je temperatura kod koje cvrsta i tekuca faza tvari nalaze u ravnotezi. Hoce li se koristiti naziv taliste ili lediste ovisi o tome da li se tvar zagrijava ili hladi.

Taljenje je proces u kojem tvar pri temperaturi taljenja prelazi iz cvrste u tekucu fazu. U tom se procesu trosi toplina.

Termit je smjesa aluminijeva praha i metalnog oksida, primjerice Fe2O3, koja zapaljena razvije temperaturu do 3500OC. Rabi se za zavarivanje metala.

Termodinamika je znanost koja se bavi pretvorbom energije.

Termokemijska jednadzba je kemijska jednadzba u kojoj je naznaceno agregatno stanje reakcijskih sastojaka i reakcijska entalpija.

Toplina je energija prenesena izmedju sustava i okoline, a ocituje se promjenom temperature.

Topljivost se definira masom tvari koja se pri odredjenoj temperaturi moze otopiti u 100 grama otapala. Moze se iskazati i sastavom zasicene otopine.

Trostruka kovalentna veza je veza koja se ostvaruje izmedju dva atoma s tri zajednicka para.

Tvrdoca vode moze biti prolazna (karbonatna) i stalna (nekarbonatna), a iskazuje se stupnjem tvrdoce.



Povratak na vrh

Ugljikovodici su spojevi koji se sastoje samo od ugljika i vodika.

Unificirana atomska jedinica mase jednaka je 1/12 mase atoma izotopa ugljika-12, a iznosi 1,6605x10-27kg.

Univerzalni indikatorski papir je papir koji se upotrebljava za brzo odredjivanje pH-vrijednosti otopine na osnovi promjene boje.



Povratak na vrh

Valencija je svojstvo atoma nekog elementa da se spaja s odredjenim brojem atoma drugog jednovalentnog elementa. Kod kovalentnih spojeva je jednaka broju elektrona koje atom daje za stvaranje zaejdnickih elektronskih parova, a kod ionskih spojeva je jednaka nabojnom broju iona bez naznake predznaka.

Valentna ljuska atoma je zadnja ljuska koja se popunjava elektronima. O valentnim elektronima ovise kemijska svojstva elemenata.

Valentna vrpca u metalima je prostor u kojem se nalaze delokalizirani elektroni.

Valentni elektroni su elektroni vanjske elektronske ljuske koji mogu sudjelovati u stvaranju kemijskih veza.

Van der Waalsov polumjer je polovica udaljenosti izmedju dva atoma u dodiru medju kojima nije nastala kemijska veza.

Van der Waalsova sila je slaba privlacna sila izmedju dvije molekule koja se javlja zbog interakcije elektrickih dipola. Moze dovesti do stvaranja stabilnih ali slabo povezanih dimernih molekula ili skupina. Nazvane su po nizozemskom fizicaru Johannes van der Waals (1837.-1923.).

Viskoznost je mjera za unutarnje trenje nekog fluidnog sustava.

Vodeni plin je smjesa vodika i ugljikova(II)oksida. Nastaje reakcijom vodene pare i uzarenog koksa.

Vodici drugog reda su tvari u kojima su prijenosnici elektriciteta ioni.

Vodici prvog reda su tvari u kojima su prijenosnici elektriciteta elektroni.

Vodikova elektroda ili standardna volikova elektroda je ekejtroda od platinirane platine, uronjena u otopinu vodikovih iona jedinicne koncentracije, na koju se dovodi vodik pod tlakom od 101 kPa.

Vodikova veza je veza izmedju dviju molekula ili dvau dijelova jedne molekule koja nastaje zbog podjele protona izmedju dvaju atoma od kojih je jedan najcesce flour, kisik ili dusik.

Volumno centrirana kubicna slagalina je jedna od kristalnih struktura metala manje ispunjena atomima.

Vreliste je temperatura pri kojoj se tlak pare tekucine izjednaci s tlakom koji djeluje na povrsinu tekucine.

Vrijeme poluraspada (t1/2) je vrijeme potrebno da se raspadne polovina radioaktivnih atoma prisutnih u nekom uzorku.


Povratak na vrh
  


Zajednicki elektronski par je par elektrona koji nastaje pri stvaranju kovalentne veze.

Zakon minimuma: visinu prinosa odredjuje onaj element u tlu kojeg ima najmanje u odnosu na potrebe biljaka.

Zakon o ocuvanju mase kaze kako je zbroj masa tvari koje sudjeluju u kemijskoj promjeni jednak zbroju masa tvari nastalih kemijskom promjenom.

Zakon volumnih omjera kaze kako omjeri volumena plinova koji medjusobno reagiraju ili nastaju kemijskom reakcijom su mali cijeli brojevi, akos e mjerenja izvode pri stalnom tlaku i stalnoj temperaturi.

Zasicena otopina je otopina u kojoj je otopljena najveca moguca kolicina tvari pri odredjenoj temperaturi i tlaku

Zastitni koloid je koloid koji sprjecava koagulaciju drugog koloidnog sustava.

Zatvoreni sustav je sustav u kojemu nema spontane izmjene tvari i energije s okolinom.

Zbuka je smjesa gasenog vapna i pijeska s vodom. Rabi se kao vezivo u gradjevinarstvu.

Zelatina je tvar koja se dobije iskuhavanjem zivotinjskih kostiju i koze.



A B C D E F G H I J K L M N O P R S T U V Z

Literatura korištena pri izradi pojmovnika:

  • Habuš S., Tomašić V. (1996.): Opća kemija 1 , Profil, Zagreb
  • Nöthing Hus D., Herak M. (1998.): Opća kemija 2, Školska knjiga, Zagreb
  • Habuš S., Stričević D., Tomašić V. (1998.): Anorganska kemija, Profil, Zagreb

 
 

 

Glavni izbornik

Pratite nas na Facebooku

Kemija - korisni sadržaji